Storytelling (5 PRAVILA KVALITETNOG PRIČANJA PRIČE)

Share on facebook
Share on linkedin
Share on whatsapp
Share on email
storytelling 5 pravila kvalitetnog pričanja priče

Imao sam priliku da u više navrata slušam jako kvalitetan storytelling. Jedan od njih izgledao je ovako:

„Pričam ti ja o mom mongolskom pijetlu… ima ti on sad 104 i po kile, dobro, možda sada ima u dvije kile gore-dolje, ali 5 tona ku’ruza jede za 365 dana. U klipu. Neđe oko 74 vrećice koncentrata sam potrošio dok je došao do šota… Kljun je 12 i po canti, pet’cu fosnu ‘rastovu propili za pet dana, šest… On je ukolenčit sa alpinističkim štrikom. Prvo polijetanje njegovo, čovjeku skinuo dvije vjenčan’ce vanjske, dva roga, 750 komada crijepa i prilikom padanja sa krova razbije čo’eku šajbu na Audi A6. Ako hoćeš mongolskog pijetla, košta…“

Storytelling – efikasnost šaljive i emotivne priče

Ovako započinje priču sada već globalno poznati Ljubiša Kobas iz Prijedora. Čovjek čije su šaljive priče za nekoliko dana sakupile ogroman broj pregleda na društvenim mrežama. Šta je razlog nagle popularnosti i širenja informacije o ovom čovjeku – dobra priča u kojoj nalazimo emocionalno zadovoljstvo, uglavnom zabavu i relaksaciju, što u današnjim vremenima dođe kao melem na ranu. Pogotovo kada nas Ljubiša ubijedi da govori istinu.

„Evo, jesam ti dao slike, jesi iš’o gledati?! Jesi iš’o kod Darinke (da mu salije stra’u)? O čemu pričamo…?!“

Ali, vratimo se na početak.

U manjem ili većem obimu, marketing je uvijek bio u fokusu mojih profesionalnih aktivnosti. Bilo da se radi o pozicioniranju novog poljoprivrednog magazina na tržište, proizvodnji i prodaji voćnih sadnica, razvoju brenda organske hrane ili pak obezbjeđivanju vidljivosti rezultata razvojnih projekata na čijoj implementaciji sam radio, marketing je uvijek bio bitan segment ukupnog koncepta, ponekad i esencijalan.

Istina, nikada sebe nisam smatrao nekim formalno obrazovanim stručnjakom za marketing, više sam bio u fazonu Ljubiše, da tu i tamo ispričam poneku anegdotu ili šalu, pri čemu bih uživao u grohotnom smijehu i grčenju svojih obožavalaca. Međutim, u svim nabrojanim aktivnostima, kao i brojnim drugim na kojima sam radio, u jednom trenutku sam primijetio poveznicu, zajednički element. Dobra, kvalitetna priča, koja se u grupi sličnih izdvaja i sa sobom „povlači“ značajan dio potencijalnih kupaca, partnera, saradnika ili pak ljubitelja kvalitetne šale. Kratko sam bio u „eureka fazonu“, dok nisam skontao da se ovaj fenomen u modernom marketingu naziva storytelling metodologija i da je stariji i od samog marketinga

[PRIČE O ČUVARIMA STARIH SORTI VOĆA – DRUGI DIO]Danas vam predstavljamo selo Mazić i u njemu Milorada Tišmu.Mazić je…

Gepostet von Rasadnik starih i otpornih sorti voća NINIĆ am Samstag, 1. September 2018

Šta je ustvari storytelling?

Pojam storytelling u savremenom marketingu podrazumijeva metodologiju osmišljavanja kvalitetnih brend priča, njihovu efikasnu distribuciju prema potencijalnim klijentima/pratiocima i osluškivanje reakcije istih, kako bi se brend strategija još preciznije definisala.

Set Godin, jedan od najznačajnijih savremenih biznis filozofa kaže: „Ljudi ne kupuju stvari i usluge. Oni kupuju emocije, priče i magiju…

Neko će reći da je savremeni marketing ustvari suptilan flert ili preciznije, muvanje.  E pa, to nije daleko od istine. Pri tome, najveći dio ljudi zapazi tek najmanji dio ukupne marketinške strategije nekog brenda, pri čemu ima ograničenu percepciju marketinga. U većini slučajeva ljudi zapaze reklamu, koja se danas greškom poistovjećuje sa cjelokupnim marketingom. Međutim, ono što svi „uhvate“ i u šta se zaljube je dobra priča, tj. storytelling. Slično kao kod našeg junaka sa početka priče.

Zašto je to tako?

Jednostavno, ljudi su okruženi pričama čitav život. Bilo da su u pitanju bajke, priče za laku noć, lektire, dnevne vijesti i slično, priče nas dovode do životnih lekcija. Obogaćuju nam duh. Čine život šarenijim i zanimljivijim.

Kroz moje iskustvo u marketingu, koje se mahom odnosi na agrobiznis (fokusirati se na biznis, ne na agro, nema razlike u prstupu), zapazio sam nekoliko pravila kvalitetnog storytelling-a. Istina, riječ je o subjektivnom osjećaju da određena pravila važe u sektoru kojem pripadam, međutim, radi se o opštim principima, koji se, prema mom mišljenju, mogu jednako uspješno primijeniti i u drugim oblastima biznisa. Pa krenimo lagano.

[RASADNIK – POPLAVE 2019. = 1 : 1]Umjesto uvoda: Priroda se ne može pobjediti. Može biti samo nerješeno!Poslije…

Gepostet von Rasadnik starih i otpornih sorti voća NINIĆ am Montag, 3. Juni 2019

5 pravila kvalitetnog storytelling-a

Vjerodostojnost


Ljubišin pijetao od 104 i po kile, pas Bobi koji vuče traktor i pčele iz Nju Delhija koje nose kravu nemaju biznis pozadinu. Možda Ljubiša dobije kojeg više klijenta na svojoj auto praoni, ali poenta njegovih priča je očigledna. Čovjek je vrstan pripovjedač i želi da uveseljava narod. Sa druge strane, ukoliko koristimo storytelling metodologiju u biznisu, vjerodostojnost priče, odnosno njena iskrena namjera i svrha su najvažniji element uspjeha. Prosto rečeno, nema laganja. Nema varanja naših pratilaca. Nema izmišljanja nečega što vaš brend nije. Tačka. Pored toga, veoma je bitno istaći za šta se vaš brend zalaže, koje su to vrijednosti od značaja. Priče moraju biti lične, ljudske.

Metodologija


Mnogi koji budu čitali ovaj tekst reći će: „Ovo je baš jednostavno, svako to može!“ Moje mišljenje je – veoma teško. Sama metodologija koju nalaže storytelling podrazumijeva, prije svega, definisanje određenog broja različitih vrsta priča koje će se plasirati na tržište. Razlika je u tome da li su zabavne, edukativne, informativne i slično. Nakon toga, potrebno je definisati najefikasnije medije za plasman naših priča, te u skladu sa odabranim metodama plasmana definisati i sam način pripovijedanja – pisani prilog, video prilog, fotografija ili kombinacija istih i sl. Jedan od storytelling priloga koji mi se pokazao kao najuspješniji na društvenim mrežama je „review“ prilog, odnosno novogodišnji prilog o svim aktivnostima našeg Rasadnika starih sorti voća, od momenta kalemljenja, pa do momenta plasmana sadnica u tekućoj godini. Ljudi prosto uživaju u kombinaciji logično postavljenih fotografija, sa jednostavnim i povezanim opisima u kojima je sadržana topla ljudska priča. Priča sa kojom se mogu poistovijetiti (što nas dovodi do sljedećeg pravila).

Emocije


Vratimo se na momenat našem kolegi Godinu, koji je rekao kako ljudi ne kupuju robu ili usluge, već emocije. Svaki brend, koji svom kupcu pored materijalne koristi donese i onu emocionalnu, uspio je. Isti filozof navodi kako je brend ništa drugo do skup uspomena, očekivanja, priča, emocija i veza, koje zajedničkim efektom ostavljaju utisak na kupca i navode ga da odabere jedan proizvod umjesto drugog. Ljudi vole ljudske priče, one sa kojima se mogu poistovijetiti. E sad, velika je umješnost pogoditi priču za svakog našeg pratioca, međutim, od nas to niko i ne traži. Postoje osnovne emocije i vrijednosti sa kojima se poistovjećuju svi ljudi. Primjer za to su nedavna dešavanja u našem Rasadniku, a vezano za majske poplave. Naša borba za očuvanje 2500 života (nisu samo ljudi i životinje živi stvorovi i biljke su) naišla je na opšte oduševljenje i podršku. Priča o našem poduhvatu je imala ogroman organski domet, pri čemu smo za nekoliko dana dobili desetine ponuda medija da pišu o nama, ponuda za saradnju, plasman sadnica i sl.

Komentari tipa:

„Svako dobro, dobri ljudi. Čujemo se na jesen da poručim ove famozne, otporne sadnice….

Sa ovakvom istorijom preživljavanja, ovo je unikat koji će svi pozeljeti“ ili „Baš sam se obradovala ovim lijepim vijestima. Toliko mi je drago sto ste uspjeli sačuvati bar dio sadnica. Veliko iskustvo, ali nadam se da vam duuugo neće zatrebati…“
znači da ste uspjeli.

Mnogi su se „zaljubili“ u vaš brend. Vaša priča mora da inspiriše. Vaša priča mora nekome da popravi dan!

Nema prodaje!


Dobar proizvod ili usluga se prodaju sami. To je najvažniji postulat marketinga, sa kojim su, srećom, svi upoznati. Smatram da kvalitetna storytelling metodologija ne treba da sadrži direktan poziv za kupovinu, odnosno, ne smije biti direktno prodajnog karaktera. Slično kao što prodaja ne bi smjela biti cilj marketinških aktivnosti, već njihova posljedica. Cilj je da se kvalitetom proizvoda i usluga, kao i kvalitetnim informisanjem javnosti o vašim aktivnostima stvori „priča“ o vama na tržištu koja se prenosi organski od usta do usta. To je vrhunac svakog brenda. Umjesto direktne ponude, potrebno je, tamo gdje je to moguće, pozvati pratioce „na akciju“, ali opet indirektno.

Osluškivanje


Ukoliko ste u prilici, istražite šta bi to vaši pratioci voljeli čuti, pročitati, vidjeti i pišite o tome. S obzirom na to da svaki brend oko sebe gradi „pleme“ pratilaca koji imaju zajedničke osobine (potrebe i emocije), ponekad je veoma jednostavno osjetiti želje vaših pratilaca. Samo je potrebno slušati. U procesu osmišljavanja raznih priloga, dosjetili smo se da pišemo kratke reportaže o čuvarima starih sorti voća. Kako su naši pratioci uglavnom zaljubljenici u organsko voćarstvo, zasnovano na starim sortama, pomenuti prilozi su bili pun pogodak! Ponekad je fotografija proizvođača ispod masivnog stabla jedre voćke, koji u ekološki čistoj sredini čuva desetine starih sorti, u simbiozi sa životinjskim svijetom (pčele, ovce i dr.) vrijednija od bilo kojeg certifikata ili potvrede organskog kvaliteta tih namirnica.

Pored nabrojanih, osnovnih principa koje odlikuju kvalitetan storytelling, potrebno je obratiti pažnju i na bogatstvo vokabulara (pogledati Ljubišine dogodovštine), uvijek imati pozitivan i vedar ton, koristiti humor suptilno i sa ukusom, tamo gdje je to moguće, ne širiti bespotrebno priču i stalno uvoditi nove priče i inovacije (nema ponavljanja starih viceva). Takođe, kreativnost se podrazumijeva, kao i autentičnost.

[DOMAĆINSTVO NINIĆ: 2018. RETROSPEKTIVA]Iako po mnogo čemu slična drugim, ova godina je ipak bila posebna. Zašto?…

Gepostet von Rasadnik starih i otpornih sorti voća NINIĆ am Montag, 31. Dezember 2018

Na tržištu postoji veliki broj odličnih proizvoda i usluga. Naročito u oblasti agrobiznisa, koji pruža velike mogućnosti pozicioniranja, zahvaljujući specifičnosti samog sektora koji je raznovrsan. Međutim, u moru poznatih, manje poznatin ili nepoznatih inicijativa, u današnjim uslovima tržišnog poslovanja veoma je teško „odvojiti“ svoje „pleme“ i plasirati mu kvalitetne priče. Nažalost, zbog nemogućnosti da svoju priču ispričaju tržištu, mnogi odlični proizvodi i usluge su izgubljeni zauvijek. Rješenje se ogleda u partnerstvu i saradnji.

Imate super proizvod i/ili uslugu i željeli biste da za vas čuju svi, javite se. Dobra priča počinje od prvog pričanja, odnosno slušanja.

Petar Ninic

Petar Ninic

Ostavite komentar

O nama

MDA ima cilj da osvjesti ljude o mogućnostima koje pruža digitalni marketing u 21. vijeku, edukuje ih za obavljanje tog posla, informiše gdje i kako mogu da se zaposle, kao i da im ponudi širok spektar različitih poslova unutar digitalnog marketinga u kojima mogu da se isprofilišu kao profesionalci.

Najnovije objave

Budi u toku sa najnovijim trendovima iz svijeta digitalnog marketinga!